Vesti

30. 12. 2008.

21.55 — Novogodišnja čestitka predsednika Skupštine Vojvodine

Novogodišnja čestitka predsednika Skupštine Vojvodine

Predsednik Skupštine Vojvodine Šandor Egereši čestitao je danas građanima predstojeću 2009. godinu. ‘'Svim građanima želim srećnu i uspešnu 2009. godinu. Želim da im nova godina donese puno zdravlja, bolji život, mnogo ljubavi, prijateljstva i sreće. Želim i da svi zajedno u 2009. godini učinimo sve kako bi Vojvodina ostala kuća tolerancije, međusobnog uvažavanja i negovanja identiteta svih nacionalnih zajednica. Srećno.'', naveo je Egereši.

IZVOR: www.magazinvojvodina.com

21.54 — Konkurs za najlepšu fotografiju Novog Sada

Konkurs za najlepšu fotografiju Novog Sada

Grad Novi Sad raspisao je danas konkurs za najzanimljiviju fotografiju grada koju građani naprave mobilnim telefonima do 20. januara 2009. godine. Kako je saopšteno iz kabineta gradonačlenika Igora Pavličića, građani mogu poslati fotografiju sa najupečatljivijim motivima koji, prema njihovom mišljenju, na pravi način predstavljaju Novi Sad. Fotografije grada sa ličnim podacima autora (ime, prezime, adresa, broj telefona) treba poslati na adesu: nsfotke@gradnovisad.org.rs. Konkurs je otvoren do 20. januara 2009. godine, a svaki učesnik može da pošalje dve fotografije. Najzanimljivije fotografije biće izložene u Svečanoj sali Gradske kuće, a autori najbolje ocenjenih radova dobiće nagrade. Autor najuspešnije fotografije dobiće dve karte za muzički festival Exit 2009, drugonagrađenom će pripasti dve ulaznice za Svetsko juniorsko prvenstvo u atletici u Novom Sadu 2009., dok su za treću nagradu obezbeđene dve karte za Sterijino pozorje 2009. Sve pristigle radove ocenjivaće tročlani žiri, kojim će predsedavati gradonačlenik Igor Pavličić.

IZVOR: wwww.magazinvojvodina.com

21.53 — Skroman ali zanimljiv novogodišnji program u Kikindi

Skroman ali zanimljiv novogodišnji program u Kikindi

I ove godine Opština Kikinda organizuje doček Nove godine na Trgu srpskih dobrovoljaca, međutim ovoga puta program će biti skromniji, bez zvučnih estradnih imena što je, kako objašnjavaju u lokalnoj samoupravi, u duhu štednje i pažljivog trošenja novca iz opštinske kase. Sutra, 31. decembra, predviđen je doček takozvane dečje Nove godine, kada će na bini postavljenoj na platou ispred zgrade Skupštine opštine, od  11 do 12 sati nastupiti glumci ART Teatra, plesna grupa PU "Dragoljub Udicki" i Dečji hor ''Čuperak''. Posetioci i učesnici biće posluženi slatkišima koje će deliti četiri Deda Mraza, u duhu simbolike četiri gradska ''frtalja''. Predsednica Opštine Jagoda Tolicki poželeće najmlađima srećnu Novu godinu. Program na trgu za sam doček trajaće od 21. do jedan čas posle ponoći. Od 21 do 23 časa sa razglasa će biti emitovana muzika, a potom će u umetničkom delu programa učestvovati članovi Akademskog društva za negovanje muzike ''Gusle''. Od 23 časa nastupaju Tamburaški orkestar ''Stari đeram'' i Ženska pevačka grupa. Narodni melos predviđen je do petnaestak minuta pre ponoći, kada nastupa kikindska rok grupa ''Jutro''. U ponoć, uz zvuke novogodišnjeg valcera, nebo nad Kikindom osvetliće vatromet, a posetioce na trgu i sve građane kikindske opštine pozdraviće i čestitati im Novu godinu predsednica Opštine Jagoda Tolicki. Inače, lokalna samouprava organizuje doček Nove godine na trgu još od 1997. godine.

IZVOR: www.magazinvojvodina.com

21.52 — Gradonačelnik kitio jelku u Sigurnoj dečijoj kući

Gradonačelnik kitio jelku u Sigurnoj dečijoj kući

Gradonačelnik Novog Sada Igor Pavličić i član Gradskog veća za socijalnu zaštitu i brigu o porodici i deci prof. dr Sanja Stojanović uručili su novogodišnje paketiće deci iz Sigurne dečije kuće. ''Moramo se boriti za pravedno društvo gde će svi imati jednake šanse za napredovanje. Najmlađim sugrađanima koji su najugroženiji moramo pomagati tokom cele godine, ne samo praznicima, i želeli smo da im na simboličan način ulepšamo ulazak u narednu godinu.'', istakao je Pavličić, družeći se sa najmlađima. Gradonačelnik je ovom prilikom uz najlepše želje svim mališanima i kolektivu Sigurne dečije kuće čestitao novu godinu.

IZVOR: www.magazinvojvodina.com

21.51 — Osnovna škola u Jarkovcu dobila nove klupe i stolice

Osnovna škola u Jarkovcu dobila nove klupe i stolice

Pokrajinski sekretar za obrazovanje dr Zoltan Jegeš posetio je danas osnovnu školu "Veljko Đuričin" u selu Jarkovac u Banatu, kojoj je nedavno uručen poklon, donacija Katoličke crkve, devedeset školskih klupa i stolica i računar namenjen učenicima. Prigodnoj školskoj svečanosti, organizovanoj povodom primopredaje donacije, u ime darodavca, prisustvovao je nj.e. apostolski nuncij monsinjor Euđenijo Zbarbaro. Direktor škole Ljubomir Krišan zahvalio se na poklonu rečima da su đačke klupe i stolice u školi, sada napokon zamenjene, bile stare najmanje tridesetpet godina. Škola "Veljko Đuričin" ove godine upisala je 27 đaka prvaka, najveći broj u svim okolnim selima, a ova donacija vredna sedamsto hiljada dinara pomogla je da bude rešen jedan od problema koji je najviše smetao učenicima, kojih ukupno ima 185, da normalno prate nastavu. Pored pokrajinskog sekretara za obrazovanje i monsinjora Zbarbara koji je zahvalio na srdačnom prijemu i potvrdio da će nastaviti da pomaže školama i bolnicama u Vojvodini, primopredaji donacije prisutvovali su i predstavnici lokalne zajednice i  SPC.

IZVOR: www.magazinvojvodina.com

21.51 — Osma sednica sa 50 tačaka dnevnog reda

Osma sednica sa 50 tačaka dnevnog reda

Gradski oci Stare Pazove na svojoj poslednjoj sednici u ovoj godini, a osmoj po redu, koja jeste bila za pamćenje, ali ni u kom slučaju ne i istorijska, kao ona, prevratnička, nekoć, da je sad ne pominjemo, protrčali su kao na novogodišnjem odborničkom krosu čak kroz 50 tačaka dnevnog reda, koje su bez posebnih napora savladali. Istina, moglo se čuti sa govornice da je ipak ova, osma sednica istorijska, zato što je na njoj odlučeno da se sa 600 hiljada dinara iz budžeta u narednoj godini plati izrada studije o društvenoj, političkoj i ekonomskoj opravdanosti izdvajanja Nove Pazove (19.000 stanovnika) u zasebnu opštinu. Kvalikativ ''istorijska odluka'' nekoliko puta je ponovio inicijator ideje o ''otcepljenju'' Nove Pazove, zamenik predsednika skupštine, agilni i po oratorskim sposobnostima afirmisani odbornik u nekoliko mandata, Novopazovčanin Srđan Stanković, predsednik OO G17 plus, kome je, ne bez velikih napora, uspelo da ubedi Opštinsko veće da ovaj njegov amandman uvrsti u predlog budžeta. Sam budžet koji je bio prva tačka dnevnog reda žestoko su napadali radikali, jedina opoziciona stranka ne samo u  parlamentu, nego i uopšte u političkom životu opštine, pošto su se sve stranke, i one koje nisu prešle cenzus, kao nekad najmoćnija SPS, svrstale uz vladajuću koaliciju. I to kao samozvanci, i pored toga što je DS i sa svojim stranačkim poslovnim pratnjama ne jednom dala do znanja da im ta podrška nije potrebna i da im je slobodno mogu u svakom trenutku uskratiti, pošto im ništa ne znači, samo ih opterećuje. Iako radikali imaju 20 od ukupno 48 odbornika u Skupštini, na svoje brojne primedbe i pitanja o pojedinim budžetskim stavkama i pozicijama izrečenim za skupštinskom govornicom, nisu dobili nijedan odgovor, što je do sad bilo nezamislivo u parlamentarnoj praksi. Pored Srđa Komazeca, ex predsednika opštine i šefa odborničke grupe, objašnjenja je tražila i odbornica Branka Stanojević, diplomirani ekonomista koja je u prethodnom mandatu bila načelnica odeljenja za privredu i finansije, ali se Radmila Grumić, aktuelna načelnica i ovlašćena poverenica opštinskog veća nije ni udostojila da izađe za govornicu, pa je najmanje 45 od sto birača, koji su svoje glasove poverili ovoj opoziconoj stranci uskraćeno za odgovore kako će se trošiti budžet koji i oni kao poreski obveznici uplaćuju, a ne pune ga članarinom i prilozima vladajuće stranke. Ni većina odbornika vladajuće koalicije ( ZES, DSS i GG Preporod), kao ni redovni skupštinski izveštači, niko, dakle, izuzev najužeg lokalnog rukovodstva ne zna ni kako izgleda glavna ''šnajderka'' budžeta i opštinskih finansija, pošto se za govornicom nije pojavila ni na jednoj od osam sednica koliko je održano od kad je postavljena. Jedino su na ovoj, osmoj sednici radikali ostali do kraja, ali samo zato što je tek 48. tačka dnevnog reda bio predlog izrade generalne regulacije Banovaca kojim se predviđa prenamena u građevinsku parcelu 88 hektara oranica koje je kod Novobanovačke petlje kupilo preduzeće za promet nekretninama, Log centar iz Beograda, za podizanje skladišta. Džabe su krečili radikalski odbornici pozivajući se na zakon o prostornom planiranju i gradnju po kojemu se planovi nižeg ranga kao što su generalna i detaljna regulacija mogu usvajati tek po donošenju dokumenta najvišeg ranga, prostornog plana, jer je vladajuća većina usvojila, kako radikali kažu, četvrtu nezakonitu odluku, pozivajući se na to da je sud do sada tri skupštinske odluke proglasio ništavnim, pa su ubeđeni da će se to desiti i sa ovom četvrtom, na koju je već podneta žalba. Skupština je usvajajući zahtev odborničke grupe DSS razrešila Milana Komazeca, preduzetnika iz Nove Pazove i jednog od finansijera stranke, člana opštinskog veća i na njegovo mesto izabrala Natašu Jeftić, studentkinju iz Golubinaca, tehničkog sekretara Opštinskog odbora stranke. Prethodno je Milan Komazec isključen iz Opštinskog odbora, a poslat je zahtev nadležnom stranačkom organu da se zajedno sa Stevicom Repcem, isključi iz stranke. Repac je bio odbornik u prethodnom mandatu i smatran je desnom rukom Miloša Crnomarkovića, opštinskog stranačkog lidera i predsednika Skupštine. Izabrana su još dva člana Opštinskog veća, tako da ih sad ukupno ima 13, koliko je i maksimalan zakonom previđen broj: Dragomir Momčilović, knjižničar iz Novih Banovaca, koji je na zahtev najviših organa DSS-a ustupio odbornički mandat Milimiru M. Đuričiću Žoržu iz novopazovačke Srpske narodne obnove (SNO) i Dušan Ćetojević (DS), advokat iz Stare Pazove, dosadašnji šef odborničke grupe ZES. Pod ostalim tačkama dnevnog reda skupštinska većina je dokrajčila svoj ''obračun'' s njima: svrgavanje kadrova radikala i SPS-a koji su se zadržali u upravnim i nadzornim odborima Doma zdravlja, Centra za socijalni rad, Gradske biblioteke i JP Urbanizam, postavljajući na njihova mesta podobne članove iz redova vladajuće koalicije. (B. Rakočević)

IZVOR: www.magazinvojvodina.com

21.50 — Radio "Santos" i "KTV" dobili lokalne frekvencije

Radio

Dozvole za emitovanje programa na lokalnom području Zrenjanina jučerašnjom odlukom Saveta Radiodifuzne agencije dobili su Radio "Santos" i "KTV" televizija. Ovom odlukom RRA, u medijskom etru Zrenjanina ostaju dve radio i dve TV stanice, po jedna radio i tv na regionalnom i na lokalnom nivou. Dozvole za emitovanje ranije su dobili Radio "Zrenjanin" i TV "Santos", obe na regionalnom nivou.

IZVOR: www.magazinvojvodina.com

21.48 — Zrenjanin dobio reanomobil

Zrenjanin dobio reanomobil

Služba Hitne medicinske pomoći Doma zdravlja u Zrenjaninu u voznom parku od danas ima novo medicinsko vozilo, reanimobil, čije je ključeve direktoru Doma zdravlja dr Borislavu Đorđeviću simbolično uručio zamenik gradonačelnika Zrenjanina Goran Kaurić. Predaji vozila prisustvovao je i načelnik Službe dr Branislav Momirski. Ovo vozilo nabavljeno je budžetskim sredstvima Grada Zrenjanina i njegova nabavka bila je neophodna, s obzirom da vozni park hitne pomoći nije obnavljan sedam godina. ‘'Nadam se da će ovo vozilo raditi što manje, ali bitno je da ga Služba poseduje i da može adekvatno da reaguje u hitnim slučajevima. Mi ćemo se, kao grad, truditi da ubuduće što više pomognemo funkcionisanju primarne zdravstvene zaštite, s obzirom da je Dom zdravlja od ove godine pod ingerencijom lokalne samouprave. Problemi su prisutni, mi smo tu da ih rešavamo, i to će započeti već tokom 2009. godine'', istakao je Goran Kaurić. Dr Borislav Đorđević rekao je da je postojala realna opasnost od blokade rada Službe hitne pomoći, jer je vozni park zastareo, a ova ustanova nije mogla sama da ga obnovi. ‘'Problemi prisutni u našem radu uglavnom su finansijske prirode, jer smo ustanova koja ne ostvaruje prihode i oslonjeni smo na budžetska sredstva. Simbolično rečeno, požar je velik, a danas smo ugasili jednu manju vatru. Raduje saznanje da je Grad Zrenjanin shvatio značaj rada ove Službe i nadamo se da je ovo tek početak sveobuhvatne akcije na obnovi voznog parka'', rekao je Dr Borislav Đorđević i dodao da u Službi hitne pomoći radi 11 specijalista, dobro obučen medicinski i nemedicinski kadar, i da Služba poseduje kvalitetnu opremu, a da za nesmetan rad nedostaju samo vozila. 

IZVOR: www.magazinvojvodina.com

21.47 — Dva miliona dinara za samozapošljavanje Roma u Vojvodini

Dva miliona dinara za samozapošljavanje Roma u Vojvodini

Pokrajinski sekretarijat za rad, zapošljavanje i ravnopravnost polova, u saradnji sa Kancelarijom za inkluziju Roma, dodelio je danas dva miliona dinara za novo zapošljavanje i samozapošljavanje 20 osoba romske nacionalnosti. Tim konkursom je poslodavcima obezbeđeno 100.000 dinara po zaposlenom, a subvencije je ostvarilo pet poslodavaca za zapošljavanje 12 osoba. Ukupan iznos sredstava za subvencije za samozapošljavanje Roma u Vojvodini iznosi 2,88 miliona dinara. Sekretarijat je danas odobrio i sredstva za novoregistrovane delatnosti u iznosu od 130.000 dinara po nezaposlenoj osobi i pokrivanje troškova knjigovodstvenih usluga do šest meseci od početka obavljanja delatnosti. Resorni sekretar Miroslav Vasin je rekao da su ove godine, u saradnji sa Kancelarijom za inkluziju Roma, postignuti dobri rezultati u obrazovanju, zapošljavanju i rešavanju stambenog problema lica romske nacionalnosti. "Osnivanje Kancelarije bio je jedan od izuzetnih poteza Izvršnog veća Vojvodine. Vođeni tim primerom pokušaćemo da na institucionalan i organizovan način rešavamo probleme i drugih marginalizovanih društvenih grupa", kazao je Vasin. Vasin je rekao da se vojvođanski model rešavanja problema osoba romske nacionalnosti tokom protekle dve godine pokazao uspešnim i jednistvenim u zemlji i regionu i predstavlja dobar primer u godini kada Srbija predsedava Međunarodnom dekadom Roma. Direktor Kancelarije za inkluziju Roma Duško Jovanović izrazio je zadovoljstvo postignutim rezultatima, jer je uz pomoć sekretarijata za rad osnovano 50 preduzeća čiji su osnivači Romi, za koje je Izvršno veće Vojvodine izdvojilo 9,5 miliona dinara. On je rekao da je ove godine za romsku populaciju mnogo urađeno i u oblasti školstva, jer se 223 dece upisalo u srednje škole i 94 na prvu godinu fakulteta Univerziteta u Novom Sadu. "To je četiri puta više nego prošle godine", kazao je Jovanović i dodao da je, zahvaljujući pomoći Izvršnog veća i Ministarstva prosvete deci obezbeđen smeštaj i stipendije. Jovanović je rekao i da je zahvaljujući podršci pokrajinske vlade i Fonda za kapitalna ulaganja namenski izdvojeno 300 miliona dinara za rešavanje stambenih problema Roma, koji najčešće žive u neuslovnim i nehigijenskim naseljima i enklavama.

IZVOR: Beta

21.46 — Godina Rada Neimara

Godina Rada Neimara

Ako bi se birala lektira koja svojom tematikom simbolizuje proteklu, 2008. godinu u staropazovačkoj opštini, nema sumnje da bi se u užem izboru našao i ‘'proizvodni roman'' nekada slavnog, angažovanog, ‘'novom čoveku‘' i novom dobu u graditeljskom zamahu posvećenom, srpskog pisca Oskara Daviča, ‘'Beton i svici''. U ovoj sremskoj opštini nije se, istina, gradila hidroelektrana kao u pomenutom romanu nekadašnjeg srpskog nadrealiste, ali su radilišta nicala takoreći svakodnevno, rasprostrta na celom opštinskom ataru, od Dunava do Krnješevaca. U građevinskom dnevniku oživelog mitskog preduzimača i graditelja sa licencom bez ograničenog roka trajanja i upotrebe, upisana su sva gradilišta izuzev hidroelektrane, pa je sadržaj, nomenklatura i obim građevinske sezone uveliko nadmašivao negdašnja vremena obnove i izgradnje. Uzimajući u obzir broj školskih objekata, izgrađenih ili onih čija je gradnja započeta, za godinu koju ispraćamo, 2008., mogli bismo reći a da ne pogrešimo, da je to u pravom i punom smlislu reči bila školska godina u staropazovačkoj opštini. Tu titulu i čast je zaslužila  i  kad u njoj ne bi bio izgrađen ni jedan drugi objekat ove namene, osim zgrade osnovne škole u  naselju Mala Bosna u Staroj Pazovi  od 2.619 kvadrata, na dva nivoa, sa spojenom fiskulturnom salom veličine 670 kvadratnih metara. Ovu školu 21. veka izgradilo je Ministarstvo prosvete, sredstvima od 2,5 miliona evra iz kredita Evropske investicione banke, dok je lokaciju i celokupnu infrastrukturu u ukupnoj vrednosti od 30 miliona dinara obezbedila opština Stara Pazova. Da nije bilo zastoja u završnim radovima uzrokovanoj predugom letošnjom primopredajom lokalnie vlasti, 500 učenika bi ušlo u moderno opremljene učionice i kabinete već prvog dana drugog polugodišta, ali zbog neblagovremenih organizacionih priprema, đačko useljenje će uslediti tek na početku narednog septembra. U građevinskom dnevniku koji vekovima vodi mitski preduzimač i graditelj Rade Neimar, prvi put je zapisano da su u jednoj godini u ovoj opštini izgrađene i predate na upotrebu deci i omladini dve fiskulturne dvorane, u Surduku i Belegišu, završena još jedna, već pomenuta pri OŠ Mala Bosna, a posle nekoliko prekida gradnje, pod krov stavljena i četvrta, u Vojki, površine 40 puta 30 metara. Samo za fiskulturne dvorane u Belegišu (600 kvadrata) i nešto manju u Surduku, u kojima učenici tamošnjih osnovnih škola izvode nastavu fizičkog vaspitanja, još od prvog dana tekuće školske godine, a u popodnevnim i večernjim satima na raspolaganju su seoskoj omladini, iz opštinskog budžeta je izdvojeno 49 miliona dinara, dok je za nastavak gradnje vojačke sportske hale obezbeđeno 20 miliona u ovoj odlazećoj godini. Zlatnu medalju u neimarskoj, olimpijskoj 2008. godini u staropazovačkoj opštini zaslužio je  novoizgrađeni dečji vrtić Poletarac, čije se svečano otvaranje zbilo na Vaskrs, a ovaj živopisni dvorac dečje radosti veličine 2.500 kvadratnih metara blagosiljalo je i osveštalo njegovo preosveštenstvo episkop sremski Vasilije. Dvorac dečje radosti u Ulici Vasilise prekrasne u Novoj Pazovi trebao je da primi stanare od početka ove školske godine, ali, nažalost, zakasnilo se sa opremanjem vrtića i pored toga što su potrebna sredstva za te namene, kao i za zapošljavanje novih 14 radnika od 1. septembra bila obezbeđena u budžetu za 2008. godinu. Za novu lokalnu vlast koja se ustoličavala celo leto i jesen, to nije bio prioritet, pa će ovo velelepno zdanje primiti decu u najboljem slučaju tek na proleće, godinu dana nakon što je izgrađeno. Za ovu investiciju opština je iz budžeta izdvojila 3 miliona evra, a samo uređenje prostora oko ustanove koštalo je 24 miliona dinara. Ostvaren je i višedecenijski san Golubinčana da i njihovo selo sa 5,5 hiljada žitelja konačno dobije obdanište sa jaslicama. Za ovaj objekat, čiji se građevinski deo privodi kraju, opština je  u 2008. godini obezbedila 18,5 miliona dinara. U godini kojoj odbrojavamo poslednje sate izbeglice i druge stambeno ugrožene osobe sa područja staropazovačke opštine dobile su krov nad glavom. Letos su useljene dve stambene zgrade bliznakinje sa 76 stanova, koje su u Banovcima Dunav izgrađene sredstvima Vlade Italije, u okviru programa UN Habitat i ovih dana su priključeni na grejni sistem Beogradskih elektrana. Ukupna ugovorena vrednost obe ove identične zgrade sa po 38 stanova iznosi 1.566.376 USD, bez poreza na dodatu vrednost, od čega vrednost uloženih opštinskih sredstava na ime obezbeđenja lokacije, kompletne infrastrukture i uređenja okolnog prostora iznosi 202.739 USD. Eto, zašto staropazovački preduzetnik Rade Neimar, u godini koja se sklanja iza nas kao Mesec iza Zemlje kad mu se pomračuje, nije koristio ni dana godišnjeg odmora. (B. Rakočević)

IZVOR: www.magazinvojvodina.com

21.45 — Opštinama za ozelenjavanje 12 miliona dinara

Opštinama za ozelenjavanje 12 miliona dinara

Opštine u Vojvodini su tokom 2008. godine dobile 12 miliona dinara kroz projekte Sekretarijata za zaštitu životne sredine i održivi razvoj, kazao je danas sekretar tog sekretarijata Slobodan Puzović. Puzović je na konferenciji za novinare rekao da su u okviru projekta "Za čistiju i zeleniju Vojvodinu" potpisani ugovori sa predstavnicima 14 opština u Vojvodini, a sredstva su iskorišćena za kupovinu oko 90.000 sadnica. "Ovaj višegodišnji projekat fokusiran je na nekoliko ključnih oblasti, koje obuhvataju podizanje vanšumskog zelenila na teritoriji Vojvodine, upravljanje otpadom i rešavanje divljih deponija, kao i uništavanje ambrozije", rekao je Puzović. On je naveo da su birani oni regioni u Vojvodini koji su posebno obešumljeni i gde šumovitost i prisustvo zelenila ne prelazi jedan odsto ukupne teritorije, što ih ubraja u prostore sa najmanje zelenila u Evropi. "U godini ekonomske krize neće biti dovoljno sredstava za nova ulaganja na ovom planu, te je namera da se ovi projekti realizuju na potpun i adekvatan način sa što većim procentom primljenih sadnica i uspostavljanja zelenog pojasa", kazao je Puzović. On je dodao da je drugi segment projekta "Za čistiju i zeleniju Vojvodinu" u 2008. godini obuhvatio pomoć lokalnim samoupravama u vezi sa upravljanjem otpadom i rešavanjem problema divljih deponija, a pomoć su dobili Zrenjanin, Sremska Mitrovica, Novi Sad, Žitište i Subotica. Puzović je izrazio uverenje da će se na ovaj način bar delom rešiti problemi u oblasti otpada tokom ove zime i za narednu godinu najavio niz aktivnosti u vezi sa izgradnjom sistema regionalnih deponija na teritoriji Vojvodine. "Ministarstvo za životnu sredinu predviđa realizaciju velikog programa pod nazivom "Očistimo Srbiju" u šta će biti uloženo oko šest miliona evra, a Vojvodina će rado sarađivati u okviru aktivnosti koje će biti realizovane na teritoriji pokrajine", rekao je on. Puzović je danas izneo podatak da je u okviru unapređenja stanja životne sredine u Vojvodini, resorni sekretarijat tokom jeseni pomogao 15 zaštićenih prirodnih dobara i sve specijalne rezervate i prirodna dobra od lokalnog značaja sa ukupno 10 miliona dinara.

IZVOR: Beta

Sledeći dan... > < Prethodni dan...